Nacionalni park Kornati
OTOČNI RAJ
Nacionalni park-Kornati smjestio se u središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, a počinje u Zadarskoj županiji i završava u Šibenskoj. Nacionalni park čini 89 otoka od ukupno 152 otoka, a sami park je dobio naziv po najvećem otoku Kornat. Zbog izuzetne razvedenosti, prirodnih ljepota i bogatog morskog ekosustava proglašen je nacionalnim parkom.
Kristalno bistro more je prepuno crvenih koralja, školjki i raznih vrsta riba.
U povijesti su Kornati bili naseljeni i bili su meta osvajača i pljačkaša Rimljana, Mlečana kao i zadarske gospode. Danas su Kornati naseljeni samo preko ljeta. Male težačke kučice i restorani razasuti su po skrivenim i zaštićenim uvalama Kornata.
Kornatsko otočje je pravi raj za nautičare, ronioce i ljubitelje čiste i netaknute prirode koji žele uživati u tišini i samoći daleko od civilizacije.
Zanimljivosti:
Otočić Taljurić – ovalnim oblikom nalik je na tanjur. Opasan je za plovila, jer je često prekriven morem.
Otok Piškera – drugi po veličini otok u nacionalnom parku, nekadašnje središte ribarskog života na Kornatima, sa skladištima za usoljenu ribu.
Mala Proversa – Plitak prolaz između Dugog otoka i otoka Katine. U moru su vidljivi ostaci rimske građevine dugačke 90m, koja je u rimsko doba bila iznad morske površine.
Uvala Špinuta – u uvali se vide ostaci podmorskog zida stare rimske solane ili ribnjaka.
Firma triM Nautica Charter za najam plovila, glisera i gumenjaka Vam omogućuje da možete sa brzim i sigurnim plovilima ZAR Formenti, BAT, BSC ili SESSA Key Largo 24 uživati u vožnji nacionalnim parkom Kornati. Ukoliko ne posjedujete plovidbenu dozvolu možemo za Vas organizirati izlet sa iskusnim skiperom.
Nacionalni park Krka
Ukoliko ste odlučili posjetiti nacionalni park Krka iz Biograda koristeći neki od brodova za najam iz naše flote kao što su ZAR Formenti, BAT, BSC ili SESSA zasigurno ćete imati perfektno iskustvo koje ćete dugo pamtiti. Plovidbom od Biograda do Nacionalnog parka Krka trebat će Vam ukupno oko sat i pol vožnje brodom. Do Šibenika je potrebno oko sat vremena vožnje, a dalje kanalom do Skradina još cca. pola sata. Svoj brod možete vezati u mjestu Skradin negdje u marini i daljnji put možete nastaviti vožnjom velikim turističkim brodom iz Skradina do samog nacionalnog parka. Brod iz Skradina kreće svaki puni sat.
Nacionalni park obuhvaća sedam sedrenih slapova. Ušće je posebno atraktivno, jer se ovdje radi o potopljenom riječnom ušću. Voda je mješavina slane morske i slatke riječne vode i zove se boćata voda. Krka je prilično dugačaka i bogata je školjkama, slatkovodnim i morskim ribama. Morska voda dopire sve do Skradinskog buka, najpoznatijeg slapa nacionalnog parka Krka što je vrlo zanimljivo!
Slapovi Krke nisu pretjerano visoki, najviše se ističu Roški slap i Manojlovac, koji je visok 33 metra te najveći u nacionalnom parku Krka. Zanimljivo je da ljeti dolazi do manjka vode za vrijeme velikih vrućina pa se voda preusmjerava u okolne hidrocentrale.
Rijeka Krka je zbog velike prirodne, znanstvene i kulturne vrijednosti, proglašena je nacionalnim parkom 1985. godine, kojeg godišnje posjeti više od 700 tisuća turista. U tokom dugom 72 km Krka ima sedam sedrenih slapišta od kojih su najpoznatiji Skradinski buk, visok 45,7 metara sa 17 stepenica te Roški slap, visine 25,5 metara.
Arheološkim istraživanjima pronađeni su ostaci keramike, kremenih nožića i kostiju još iz doba paleolitika. Dragulj nacionalnog parka je i otočić Visovac na kojemu se nalazi franjevački samostan, vrijedan kulturno-povijesni spomenik. Drugi važni sakralni spomenik, pravoslavni je manastir sv. Arhanđela. U njemu se čuvaju vrijedne knjige i ikone, te liturgijski rukopisi.
Nacionalni park Paklenica
Zbog svoje jedinstvene prirodne osnove, izuzetnih geomorfoloških oblika i veličanstvenih šuma, prostor Velike i Male Paklenice već je 1949. g.proglašen nacionalnim parkom. Osnovni razlog proglašenja ovog prostora nacionalnim parkom bila je zaštita najočuvanijeg i najvećeg šumskog kompleksa na području Dalmacije.
Nacionalni park Paklenica se prostire na površini od 95 km², na južnim obroncima Velebita, ispod najviših vrhova Vaganskog vrha (1757m) i Svetog brda (1753 m). Obuhvaća područje bujičnih tokova Velike i Male Paklenice, odnosno njihove prepoznatljive kanjone okomito urezane u južne padine Velebita, te širi okolni prostor. Na relativno malom području susreće se iznimno bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika, raznolik biljni i životinjski svijet, atraktivni krajolici i netaknuta priroda. Raznolikost živog svijeta je uvjetovana klimatskim karakteristikama ali i bogatom i raznolikom geološkom prošlosti.
Prepoznatljiva obilježja Nacionalnog parka Paklenica su autohtone šume crnog bora, nekoliko tipova bukovih šuma, i duboki kanjoni s potocima – bujičnjacima Velika i Mala Paklenica. Širi prostor NP Paklenica odlikuje se i bogatom i raznolikom kulturnom baštinom.
DATUM PROGLAŠENJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA: 19. listopada 1949.
AKT O PROGLAŠENJU ZAŠTITE:
Zakon o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom (NN 84/49);
Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom (NN 15/97)
POVRŠINA: 95 km2
NAJVIŠI VRHOVI: Vaganski vrh 1 757 m, Sveto brdo 1 753 m
ŽUPANIJE: Zadarska (64 km2) i Ličko-Senjska (31 km2)
GRAD: Gospić
OPĆINE: Starigrad i Lovinac
MEĐUNARODNA ZAŠTITA: MAB (UNESCO) – Rezervat biosfere
Ime Paklenica najvjerojatnije potječe od smole crnog bora, tzv. „pakline“, koju je lokalno stanovništvo koristilo u narodnoj medicini, za zacjeljivanje rana, zatim kao luč – za osvjetljenje te za premazivanje drvenih brodova.
